BiH mora raditi da bi bila prihvaćenija (Matea Jerković, Oslobodjenje Newspaper), 30 May 2023

Od zemalja zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina i dalje ima najveću stopu odobravanja među građanima/kama Austrije: 29 posto bi pozdravilo članstvo u EU, dok bi 41 posto to odbilo. Članstvo Srbije, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije pozdravilo bi između 24 i 21 posto ispitanika/ca, a Kosova 16 posto.

U odnosu na anketu iz jula 2022, podrška pristupanju BiH Uniji uvećana je za 5 procentnih poena, a Srbije i Albanije za po 8. Schmidt je za AJB istakao da se generalno malo zna o zapadnom Balkanu, a istovremeno se područje veže sa slabijim ekonomskim razvojem i političkom i institucionalnom nestabilnošću. Često se postavlja i pitanje pristupa fondovima nakon članstva, spremnosti EU, ali i izazova migracija. Što se tiče relativno pozitivnog rezultata prema našoj zemlji u odnosu na ostale zemlje regiona, Schmidt je napomenuo da u Austriji živi brojčano velika bh. dijaspora.

Dr. Armina Galijaš, docentica u Centru za studije jugoistočne Evrope Univerziteta u Grazu, smatra da je BiH dobila najveći postotak podrške, jer naši građani/ke u Austriji važe za najbolje integrisanu grupu.

– Procenat stanovnika/ca Austrije koji/e uzimaju austrijsko državljanstvo je također najviši kod građana/ki BiH. To, naravno, nije dobro za BiH, ali je još jedan od pokazatelja uspješne integracije, smatra dr. Galijaš i dodaje da su građani/ke koji/e dolaze iz BiH na mnogim važnim i vidljivim pozicijama, što poboljšava njihov imidž.

Podsjeća da zvanična austrijska politika nije protiv proširenja.

– Oni se čak trude da ubijede druge iz EU, npr. Francuze ili Nizozemce, koji su više skeptični, da ne odustaju od proširenja. Austrija je geografski, interesno i povijesno puno bliža regionu, te prema njemu ima i drugačiji odnos. Dokaz o želji za proširenjem je i Schallenbergov prijedlog za postepenu EU integraciju zemalja zapadnog Balkana. To ukazuje na ozbiljno bavljenje ovom temom, kaže dr. Galijaš.

Provođenje reformi

Mišljenja je da se stav građana/ki Austrije može promijeniti ukoliko se naša zemlja posveti provođenju reformi, demokratskom i otvorenom pristupu medijima i opoziciji. Važan je, kaže, i javni bunt građana protiv captured statea, kao i želja za promjenom, ali i političke promjene u RS-u (odmak od forsiranog odnosa sa Rusijom).

– Niko ne želi dati nekome poput Dodika glas i pravo suodlučivanja o politici u EU. U RS-u ima dovoljno političkih snaga koje su kompatibilne sa vrijednostima koje zastupa EU. Austrija i bh. dijaspora rade već dovoljno, zaključuje dr. Galijaš.